Improvizacija!

„Kako biste bili dobri improvizatori, morate da budete eksperti, „majstori“ u onome što radite!”

 

Improvizacija se najčešće povezuje sa nekom umetnošću (slikarstvo, muzika, gluma…), ali, i ne mora da znači. Ta tehnika je primenjiva u bilo kom aspektu života i posla. Improvizovati znači uraditi nešto bez pripreme. „Izmišljati“ stvari. Zbog toga, improvizaciju najčešće primenjuju umetnici. Njihov rad se zasniva na improvizaciji materijalima i delima koja stvaraju. Ipak, improvizacija se može primeniti u bilo kom poslu i profesiji.

improvizacija

Improvizacija znači inovacija, dovodi do novih ideja i načina rada i posmatranja stvari. Ona stvara nove sisteme i modele funkcionisanja (hibride). Međutim, nije lako improvizovati. Kada vidimo kako neki muzičar improvizuje, možemo da pomislimo da on to radi lako, ali kako bi bio dobar u improvizaciji, on je najverovatnije majstor na svom instrumentu.

Jedna anegdota o Pikasu kaže da mu je neki poslodavac naručio da nacrta petla. Pikaso ga je pozvao za mesec dana, pred njim je u nekoliko poteza naslikao petla i zatražio mu je milion dolara. Naručilac je to video kao problem jer nije mogao da uvidi vrednost slike i vreme investirano u njeno stvaranje. Ali, Pikaso ga je odveo iza, u njegov studio, i pokazao mu je svih sto neuspešnih pokušaja da naslika petla. Koliko mu je vremena trebalo da „pogodi“ baš tu emociju ili liniju koju je hteo da dočara u svom delu?!

Nažalost, živimo u vremenu u kome je improvizacija deo naše privredne, društvene i političke svakodnevice. Vreme u kome je više naglašena forma od suštine stvari. Danas svako improvizuje. Svako je priučen i daje sebi za pravo, jer je improvizovanje dozvoljeno, da krši pravila, a time utiče nepovoljno na kvalitet posla. Sve je „instant“. Sve se traži odmah ili za juče, i normalno je da svi improvizujemo kako bismo skratili proces rada. Da, improvizacija znači pronalaženje kraćeg puta, ali to ne sme da se odrazi na kvalitet rada.

Kako da budete bolji improvizatori:

1. Budite što je moguće bolji u onome što radite – osnovni faktor koji utiče na improvizaciju jeste visoka ekspertiza. Imajte informacije, imajte znanje, ulazite duboko u materiju, neprestano učite.

2. Kreativnost – kako biste bili dobri u improvizaciji, potrebo je da razvijate svoju kreativnost. Kreativno razmišljanje (kao i improvizacija) jeste kršenje matrica.

3. Dodajte na već postignuto – za bolju sposobnost improvizovanja treba da nadograđujete svoju osnovu informacijama, znanjem, podacima.

4. Budite otvoreni – nemojte biti negativni i odbijati mogućnosti koje vam se javljaju i van vašeg plana. Spustite gard. Otvorite se prema okolini i ljudima oko sebe.

5. Gledajte van okvira situacije – ne fokusirajte se samo na ono što je deo diskursa. Razmislite kako je ta situacija deo veće slike i pokušajte da je uklopite u širu situaciju. Muzičar ne prati pragove i note. To mu je već deo same motorike. On sluša melodiju i poigrava se njome.

6. Tačne informacije – mnogi improvizatori lažu i misle da je super to što su improvizatori. To nije tačno. To je majstorstvo u laganju, a ne u improvizaciji. Improvizacija je povezana sa tačnim i jasnim informacijama i činjenicama.

7. Teške situacije – namerno ulazite u teške situacije. Na taj način vaš um ima priliku da se više aktivira i razmišlja o nestandardnim načinima za prevazilaženje svake situacije.




Improvizacija je divna! Ali, stvar je u tome da se ne može improvizovati, ako se ne zna šta se tačno radi.


 

Kristofer Volken (Glumac) 

 

Želimo vam uspeh u brzim promenama,

Petar Lazarov

Član tima

MAKEDONIJA-EKSPORT Konsalting

Objavljeno u kategoriji Blog. Bookmarkuj preko ovog linka.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Dobrodošli u našu online knjižaru

Ostavite nam svoju email adresu i budite u toku sa našim akcijama, novim knjigama i zanimljivostima iz izdavaštva